Na panel diskusiji u organizaciji HUPFAS-a održanoj prošlog tjedna u Zagrebu a koja je okupila više od 60 sudionika iz različitih ustanova i sektora bitnih za projekte energetskih obnova ključna tema bili su dodatni modeli financiranja ovih projekata. Ukratko donosimo kratki osvrt i pregled predavanja.

Jednu od ključnih prezentacija održao je Adrian Joyce, direktor kampanje RENOVATE EUROPE, koji je ujedno i aktivno sudjelovao u izradi EEFIG izvještaja (Energy Efficiency Financial Institution Group) s nizom preporuka kako bi se postigli dugoročno održivi modeli financiranja energetske učinkovitosti. Ovaj izvještaj izrađen na inicijativu Europske komisije i Programa Ujedinjenih naroda za okoliš - Financije inicijative (UNEP-Fi) izradila je skupina od 120 stručnjaka iz 100 organizacija tijekom 18 mjeseci. Joyce je istaknuo kako ovaj izvještaj pokazuje da su ulaganja u energetsku učinkovitost isplativa i donose brojne prednosti, ali se ona još uvijek ne događaju u mjeri u kojoj bi pružala optimalne ekonomske, strateške i socijalne ishode za EU.

Na pitanje zašto je tomu tako upravo je EEFIG trebao pronaći odgovore. „Na kraju svog rada, EEFIG nije identificirao "srebrni metak" ali je identificirao rješenja i donosi česte izazove s kojima se susreću i javni i privatni akteri koji se bave ulaganjima u energetski učinkovite obnove u EU.“

Na kraju je Joyce zaključio kako su sudionici EEFIG-a uvjereni da su ti izazovi mogu prevladati ali samo uz odlučno i usklađeno djelovanje i politike i gospodarskog sektora. To nije posao samo jednih ili drugih, već je ovdje potrebno zajedničko djelovanje.

Sven Muller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je zadovoljan ostvarenim u ovoj godini budući da je odobreno preko 700 milijuna kuna za energetske obnove zgrada. „Uspjeli smo napraviti zaokret u poslovanju u smislu da umjesto jedinica lokalne samouprave sufinanciramo građanima projekte energetske obnove zgrada“, rekao je Muller i istaknuo kako je sljedeće godine potrebno promijeniti instrumente financiranja i integrirati nove modele davanja zajmova i poticaja a što znači više uključiti modele javnog privatnog partnerstva i ESCO-a.

Irena Križ Šelendić iz Ministarstva graditeljstva je rekla kako se od Republike Hrvatske kao članice EU očekuje da do 2020. smanji potrošnju energije i kroz sektor zgradarstva kako bi se realizirao zajednički cilj EU za postizanje energetske neovisnosti. EK je za realizaciju tog cilja RH odobrila 311 milijuna eura za razdoblje do 2020. putem strukturnih fondova od kojih je 100 milijuna za stambene zgrade. U protekle dvije godine broj zgrada koje su energetski obnovljene ili u fazi obnove je u velikom porastu i ono što nam se prije 4 godine činilo nemogućim, a to je dostizanje 3% stope obnove, se ostvarilo. Osim što su se u tom periodu tvrtke i institucije povezane uz energetsku obnovu neke nove tvrtke formirale a postojeće ojačale podignuta je svijest vlasnika o prednostima energetske obnove.

Vesna Bukarica je tijekom izlaganja napomenula kako je u ovoj godini zaprimljeno 4 puta više prijava za energetske obnove u odnosu na prošlu godinu što govori o osviještenosti vlasnika.

Ivana Miličić iz EBRD-a je istaknula da su jedan od njihovih strateških prioriteta upravo investicije u energetske obnove te predstavila aktivne programe s komercijalnim bankama u Hrvatskoj kao i primjere dobre prakse. „Kroz jedan od programa – WEBSEFF - investirano je više od 17 milijuna eura u mjere energetske obnove u privatnom i javnom sektoru u zadnje dvije godine.

Dorijan Rajković, predsjednik HUPFAS-a na kraju je rekao kako je posebno zadovoljan kvalitetom diskusije i pitanjima koja su sudionici postavljali. „Svjesni smo da su u implementaciji projekata uočeni i određeni problemi, u različitim dijelovima procesa, no na tim se problemima aktivno radi i mišljenja smo da je puno lakše rješavati probleme u hodu nego čekati da se stvore savršeni uvjeti pa tek onda krenuti u ove projekte“, rekao je Rajković.

Preuzmite prezentacije održane na panel diskusiji: